Dobro došli u rajski kutak Međimurja u kojem, na zlatnim bregima, poput bisera počivaju vinogradi, voćnjaci i seoska domaćinstva. Uz ljepotu kraja i kvalitetu vina Štrigova se dići i s prekrasnim crkvama i kapelicama. Župa Štrigova se prvi puta spominje 1334. u kanonskoj vizitaciji.

Štrigova je kroz povijest bila važan crkveni i gospodarski centar. Posuta je prekrasnim kapelicama, a diči se i dvjema crkvama. To su: župna crkva sv. Marije Magdalene koja je izgrađena u 17. st. i spada među najljepše uređene crkve u državi, a druga crkva posvećena svetom Jeronimu spomenik je nulte kategorije.

Mlađa, crkva Svetog Jeronima ima izuzetnu vrijednost jer je spomenik nulte kategorije. Izgrađena je između 1739.i 1761.g. na temeljima bazilike iz najranijih kršćanskih vremena i crkve, (stradale u potresu), koju su izgradili grofovi Celjski a danas ona u sebi krije neprocjenjivo vrijedne i izuzetno sačuvane freske baroknog slikara Ivana Rangera.

Današnju crkvu sv. Jeronima sagradili su pavlini u razdoblju od 1738. – 1752., a usporedno s crkvom građen je i kompleks pavlinskog samostana. Ono po čemu je crkva sv. Jeronima poznata su freske poznatog freskista Ivana Krstitelja Rangera. One su upravo u procesu restauriranja.

Župna crkva svete Marije Magdalene je izgrađena negdje u 17.st. a danas spada među najljepše uređene u državi.

Nezaobilazni dio Štrigove je Međimurska vinska cesta, brojne kurije, kušaonice vina, brojni vinogradi iz kojih se proizvode kvalitetna i široko poznata vina. Prekrasne prirodne ljepote i domišljatost vrijednih domaćina uz ljubazan osmjeh prenijet će i na vas mirnoću i ljepotu naših bregova. Štrigova je poznata od davnine po rajskoj kapljici koju su cijenili i drevni Rimljani a poslije je bila posluživana na kraljevskim i carskim dvorovima diljem Evrope kao «Božanski nektar».

Na bregima drijemaju i svojim posjetiteljima pripovijedaju o nekim davnim vremenima stare kurije plemičkih obitelji danas nazvane «Terbotz», «Franetović» i dr.

O Štrigovi postoji puno legenda i pripovijesti. Tako se u jednoj od tih legendi spominje nestanak srednjovjekovnog grada na Štrigovčaku. Njegov nestanak obavijen je velom tajne. Naime postoje dvije verzije nestanka grada.

Jedna kaže da je tvrđava razrušena u turskom pohodu, dok je prema drugoj stari grad nestao u požaru koji je izazvala munja kao «Božja kazna» zbog oholosti grofova Celjskih.

U Štrigovi se nalazi i Državni arhiv smješten u staroj osnovnoj školi koja je građena 1912.